Organizator / Predstavnici institucija iz BiH, regiona i EU

Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

Nasiha Pozder, Ministrica okoliša i turizma FBiH

Petar Đokić, ministar industrije, rudarstva i energije RS

Dr. Janez Kopač, energetski stručnjak, EU4Energy

Maja Pokrovac, direktorica, Obnovljivi izvori energije Hrvatske

Bosna i Hercegovina se, kao i zemlje JIE obavezala na dekarbonizaciju, odnosno provođenje Zelene agende za Zapadni Balkan podržavajući ciljeve Unije da Evropa do 2050. bude CO2 klimatski neutralna. Obaveza naše zemlje je smanjenje emisija za više od jedne trećine do 2030. godine i dvije trećine do 2050. godine. Dekarbonizacija je neminovan proces. Još je bolniji kada su fosilna goriva glavni industrijski oslonac. Odnos instaliranog kapaciteta termolektrana na ugalj u odnosu na kapacitete na obnovljive izvore energije je 70 prema 30 posto. Potpisane obaveze treba ispuniti, a rokovi istječu. Gdje je danas BiH i zemlje regiona u procesu dekarbonizacije? Na šta su se zemlje obavezale, koji su rokovi i šta trebaju biti benefiti realizacije Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi? U kojoj fazi su izrade integrisanih klimatskih i energetskih planova zemalja regiona sa posebnim akcentom na korištenje obnovljivih izvora energije?

Prof. dr. Goran Majstrović, Energetski institut Hrvoje Požar, Hrvatska

Saša Šćekić, šef Sektora, DERK

Obrad Škrba, šef službe za strateško planiranje i razvoj, NOS BiH

Romana Mršo, šefica Odjela za planiranje razvoja, Elektroprenos BiH

Senad Aganović, Rukovodioc za tehničke poslove i licence FERK

Energije iz obnovljivih izvora u BiH i regionu ima u izobilju, ali nedovoljno razvijena infrastruktura je najveća prepreka gradnji solarnih elektrana. Glavni izazov je optimalna prenosna infrastruktura za priključenje. S obzirom na potrebe, očekuje se brza reakcija u pripremi i izgradnji mreže za obnovljive izvore. Kako napraviti dobar planski razvoj kako bi svi proizvođači energije iz obnovljivih izvora mogli biti priključeni na mrežu? Treba li mijenjati zakonsku regulativu? Gdje graditi nove koridore? Kako riješiti ''uska grla'' u prekograničnom prenosu energije? Koja je uloga operatora sistema u osiguravanju ‘kapaciteta za sve’? Šta znači pametna mreža i kako ona može pomoći povećanju učinkovitosti sistema?

Admir Softić, pomoćnik ministra, MVTEO BiH

Anže Predovnik, ADEX grupa, Slovenija

Almir Imamović, šef Sektora, Državna komisija za električnu energiju

Adnan Muharemović, NOS BiH

Branimir Beljan, regionalni menadžer, Danske commodities

Zbog sve bržeg razvoja novih tehnologija, potreba na tržištu i sve veće upotrebe električnih automobila radi očuvanja okoliša, iz godine u godinu se povećava potreba za nabavljanjem električne energije preko berze kako bi se zadovoljile sve potrebe. U regionu se otvaraju tri nove berze za trgovinu električnom energijom i to u Crnoj Gori, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. I BiH bi uskoro trebala dobiti svoju berzu. Berza za berzom - raste tržište električne energije na Zapadnom Balkanu. Kako će otvaranje berzi za trgovanje električnom energijom utjecati na cijene za proizvođače i krajnje korisnike? Je li bh. tržište premalo da bi imalo profitabilnu berzu? Kakva je uloga tzv. ‘virtuelnih elektrana’ i osiguranja dugoročnih ugovora za otkup? U kakvom su odnosu izdavanje garancije porijekla i buduća berza? Šta je balansno tržište i u kakvom je položaju naša zemlja? Šta znači “dan unaprijed” u trgovanju električnom energijom?

Dr. Adnan Đugum, izvršni direktor, Sarajevogas

Nikola Rovčanin, CEO, Elektroprivreda Crne Gore

Nihad Harbaš, direktor, NLogic Sarajevo

Prof. dr. Sanjin Gutić, PMF, Univerzitet u Sarajevu

Dr. Anes Kazagić, Razvoj, Elektroprivreda BiH

Zeleni hidrogen važan je element Strategije EU-a za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima. Količina zelenog hidrogena trenutno je tek nekoliko posto. Udio zelenog hidrogena bi, prema planu Evropske unije, do 2030.godine trebao da zauzme polovinu potrošnje. Za potpuni prijelaz na zeleni hidrogen trebat će vrijeme i ulaganja financijskih sredstva za razvoj tehnologija. Solarna električna energija može se pretvoriti u hiidrogen iz obnovljiih izvora koji će se upotrebljavati kao gorivo ili sirovina u industrijskim procesima. Kako se pripremiti za ove izazove? Kako smanjiti troškove u procesu iskorištavanja zelenog hidrogena? Koji su koraci da proizvodnju hidrogena iz obnovljivih izvora učinimo troškovno konkurentnom u sljedećem desetljeću?