Sarajevski energetski forum – SEF 2024 (Sarajevo Energy Forum) održat će se 30. i 31. januara 2024. godine u hotelu Hills na Ilidži. Nakon velikog uspjeha prvog SEF-a, u novoj 2024. najavljujemo učešće najvažnijih lidera energetske tranzicije iz BiH i regiona, uključujući aktere iz energetskih kompanija, finansijskih institucija, međunarodnih organizacija, vlasti, diplomatskih predstavništava, javnih preduzeća, općina i kantona, medija i akademske zajednice koji će tokom dva dana prezentirati trendove i najbolje prakse i vizije kako razvoj obnovljivih izvora energije utiče na ekonomski razvoj države, uključivanje i podršku domaćinstvima, malim i srednjim preduzećima i davanja preporuka javnim politikama da našu zemlju i regiju približe što većem učešću čiste energije.
Broj mjesta za učešće je ograničen, a rane kotizacije su otvorene. Za više informacija i rezervaciju za učešće na ovom prestižnom forumu, možete kontaktirati na e-mail: registracija@sef.ba i info@sef.ba
Prisustvo na svim sesijama i sajmu izlagača – 2 dana
Štand opremljen sadrži:
Bijeli zid – okvir sa tri strane
Izlagački pult
Sto i 4 stolice
Brendiranje- Logo na prednjoj strani
Korpa za smeće
Priključak struje i wi-fi
1 akreditacija/ kotizacija – štand 12 m2
2 akreditacije/ kotizacije – štand 20 m2
*Za svaku dodatnu osobu izlagaču odobravamo popust od 50 %
Izlagači SEF 2023 – odobravamo popust od 30 %
The equipped stand contains:
White wall – a frame on three sides
Exhibition desk
A table and 4 chairs Branding – Logo on the front
Trash can Electricity connection and wi-fi
1 accreditation/ registration fee – stand 12 m2
2 accreditations/registration fees – stand 20 m2
*We grant a 50% discount to the exhibitor for each additional person
Exhibitors SEF 2023 – we grant a 30 % discount
Organizator / Predstavnici institucija iz BiH, regiona i EU
Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
Nasiha Pozder, ministrica okoliša i turizma FBiH
Petar Đokić, ministar industrije, rudarstva i energije RS
Dr. Janez Kopač, energetski stručnjak, EU4Energy
Maja Pokrovac, direktorica, Obnovljivi izvori energije Hrvatske
Bosna i Hercegovina se, kao i zemlje JIE obavezala na dekarbonizaciju, odnosno provođenje Zelene agende za Zapadni Balkan podržavajući ciljeve Unije da Evropa do 2050. bude CO2 klimatski neutralna. Obaveza naše zemlje je smanjenje emisija za više od jedne trećine do 2030. godine i dvije trećine do 2050. godine. Dekarbonizacija je neminovan proces. Još je bolniji kada su fosilna goriva glavni industrijski oslonac. Odnos instaliranog kapaciteta termolektrana na ugalj u odnosu na kapacitete na obnovljive izvore energije je 70 prema 30 posto. Potpisane obaveze treba ispuniti, a rokovi istječu. Gdje je danas BiH i zemlje regiona u procesu dekarbonizacije? Na šta su se zemlje obavezale, koji su rokovi i šta trebaju biti benefiti realizacije Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi? U kojoj fazi su izrade integrisanih klimatskih i energetskih planova zemalja regiona sa posebnim akcentom na korištenje obnovljivih izvora energije?
Prof. dr. Goran Majstrović, Energetski institut Hrvoje Požar, Hrvatska
Saša Šćekić, šef Sektora, DERK
Obrad Škrba, šef službe za strateško planiranje i razvoj, NOS BiH
Romana Mršo, šefica Odjela za planiranje razvoja, Elektroprenos BiH
Senad Aganović, rukovodilac Sektora, FERK
Energije iz obnovljivih izvora u BiH i regionu ima u izobilju, ali nedovoljno razvijena infrastruktura je najveća prepreka gradnji solarnih elektrana. Glavni izazov je optimalna prenosna infrastruktura za priključenje. S obzirom na potrebe, očekuje se brza reakcija u pripremi i izgradnji mreže za obnovljive izvore. Kako napraviti dobar planski razvoj kako bi svi proizvođači energije iz obnovljivih izvora mogli biti priključeni na mrežu? Treba li mijenjati zakonsku regulativu? Gdje graditi nove koridore? Kako riješiti ''uska grla'' u prekograničnom prenosu energije? Koja je uloga operatora sistema u osiguravanju ‘kapaciteta za sve’? Šta znači pametna mreža i kako ona može pomoći povećanju učinkovitosti sistema?
Admir Softić, pomoćnik ministra, MVTEO BiH
Anže Predovnik, ADEX grupa, Slovenija
Almir Imamović, šef Sektora, Državna komisija za električnu energiju
Branimir Beljan, regionalni menadžer, Danske commodities
Zbog sve bržeg razvoja novih tehnologija, potreba na tržištu i sve veće upotrebe električnih automobila radi očuvanja okoliša, iz godine u godinu se povećava potreba za nabavljanjem električne energije preko berze kako bi se zadovoljile sve potrebe. U regionu se otvaraju tri nove berze za trgovinu električnom energijom i to u Crnoj Gori, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. I BiH bi uskoro trebala dobiti svoju berzu. Berza za berzom - raste tržište električne energije na Zapadnom Balkanu. Kako će otvaranje berzi za trgovanje električnom energijom utjecati na cijene za proizvođače i krajnje korisnike? Je li bh. tržište premalo da bi imalo profitabilnu berzu? Kakva je uloga tzv. ‘virtuelnih elektrana’ i osiguranja dugoročnih ugovora za otkup? U kakvom su odnosu izdavanje garancije porijekla i buduća berza? Šta je balansno tržište i u kakvom je položaju naša zemlja? Šta znači “dan unaprijed” u trgovanju električnom energijom?
Dr. Adnan Đugum, izvršni direktor, Sarajevogas
Nikola Rovčanin, CEO, Elektroprivreda Crne Gore
Nihad Harbaš, direktor, NLogic Sarajevo
Prof. dr. Sanjin Gutić, PMF, Univerzitet u Sarajevu
Dr. Anes Kazagić, Razvoj, Elektroprivreda BiH
Zeleni hidrogen važan je element Strategije EU-a za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima. Količina zelenog hidrogena trenutno je tek nekoliko posto. Udio zelenog hidrogena bi, prema planu Evropske unije, do 2030.godine trebao da zauzme polovinu potrošnje. Za potpuni prijelaz na zeleni hidrogen trebat će vrijeme i ulaganja financijskih sredstva za razvoj tehnologija. Solarna električna energija može se pretvoriti u hiidrogen iz obnovljiih izvora koji će se upotrebljavati kao gorivo ili sirovina u industrijskim procesima. Kako se pripremiti za ove izazove? Kako smanjiti troškove u procesu iskorištavanja zelenog hidrogena? Koji su koraci da proizvodnju hidrogena iz obnovljivih izvora učinimo troškovno konkurentnom u sljedećem desetljeću?
Almir Muhamedbegović, Operator za OIEiEK
Eldar Hukić, stručnjak za tržište i snabdijevanje energijom, FERK
Ernest Brajković, Solarna akademija, Drvni klaster Hercegovina, predsjednik
Bojan Šapurić, Operator sistema poticaja, Elektroprivreda RS
U razvijenijim zemljama, potrošnja energije značajno podiže vrijednost ugljičnog otiska po stanovniku, zato je poželjno da se električna i toplinska energija ne rasipaju. Do uvođenja taksi na ugljendioksid za uvezenu robu u EU nije ostalo mnogo vremena. Ni izbora za nas. Energetska zajednica planira uvođenje taksi na emisiju CO2 za BiH i zemlje Zapadnog Balkana od 1. januara 2026. godine. To bi značilo do 2040. godine postepeno oporezivanje emisije CO2 iz kompanija koje proizvode električnu energiju, toplinsku energiju i robu na bazi fosilnih goriva.. Ukoliko proizvodnju ne prilagode novim tržišnim zahtjevima, izvoznim kompanijama iz BiH konkurentnost će biti upitna, a ishod poslovanja poznat. S druge strane švedska fintech tvrtka Doconomy lansirala je novu kreditnu karticu koja prati karbonski otisak svojih kupaca – i prekida njihovu potrošnju kada dosegnu maksimalnu emisiju ugljika. Holandija je pokrenula inicijativu da svaki građanin treba imati ograničen broj prava na emisiju karbondioksida/kredita koje može kupovati i prodavati putem “karbonskog novčanika”. Što su ‘karbonski krediti’ i zašto ljude brine ta ideja? Hoćemo li putem banaka moći obavljati kupovinu i prodaju CO2 kredita? Hoće li karbonski otisak postati mehanizam za nova oporezivanja, regulaciju i kontrolu?
Pun potencijal solarne energije za BiH i JIE može se iskoristiti samo ako se građanima i zajednicama pruže odgovarajući poticaji da postanu prosumeri. Zemlje u regionu u zakonu već imaju uveden ovaj pojam. Od prošle godine i u RS- u je uvedena kategorija kupac – proizvođač. Samo Federacija BiH čeka na usvajanje novog Zakona o obnovljivim izvorima energije. Direktna javna podrška, pristup koji obuhvaća više učesnika i inovativni modeli financiranja trebali bi olakšati pristup solarnoj energiji za energetski siromašne i ranjive potrošače. Kakva je uloga prosumera na tržištu OIE? Koliko su modeli građanske energije važni za dalji process dekarbonizacije? Kako na najlakši način postati prosumer, postaviti solarnu elektranu i izgraditi zajednicu solarne energije? Kako pojednostaviti procedure i subvencionirati prosumere? Kako izbjeći greške koje su napravile neke zemlje regiona?
Prof. dr. Elma Agić- Šabeta, finansijski ekspert, SSST, Sarajevo
Halil Sulejmanović, predsjednik, ESCO, FBiH
Srđan Todorović, direktor, Fond za zaštitu životne sredine RS
Jadranka Joksimović, ekspert za međunarodnu politiku i fondove, Srbija
Hamdija Mujezin, ekspert, UNDP
Finansiranje energetske tranzicije je moguće obezbijediti iz nekoliko izvora, najpopularniji su EU fondovi i ESCO modeli. Kod ESCO modela RITEH u potpunosti financira ulaganje u mjere energetske učinkovitosti, naplaćuje se iz dijela ostvarenih ušteda kroz ugovoreni vremenski rok, a klijent ostvaruje zaradu bez ikakvih investicijskih ulaganja. Ugovorom o energetskom učinku pružatelj ESCO usluge, tj. energetske usluge snosi rizik ostvarivanja zajamčene uštede. Početni troškovi za tehnologije solarne energije relativno su visoki u usporedbi s drugim izvorima energije, ali su operativni troškovi niski. Stoga su privlačni uvjeti financiranja ključni za njihovo konkurentno uvođenje. Kakve su mogućnosti i planovi institucija u osiguravanju sredstava? Koji su regionalni i EU fondovi i programi dostupni? Kakve su aktuelne mogućnosti za građane i privredu da budu podržani u svojim idejama za energetsku učinkovitost?
Osman Ćatić, gradonačelnik, Konjic
Maja Šuput, predsjednica, Komisija za koncesije RS
Feđa Bajraktarević ekspert, USAID EPA
Vinko Marić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ZDK
Alija Nurkić, savjetnik gradonačelnika, Živinice
U procesu razvoja projekata iz obnovljivih izvora energije, zbog svoje nadležnosti lokalne zajednice predstavljaju važan faktor koji treba odgovoriti na izazove, ali i biti pokretač razvoja kompletnog društva. Šansa postoji i samo one lokalne zajednice koje budu razumjele vrijeme koje dolazi, iskoristiti će je za dobrobit svojih stanovnika, ali zato im treba podrška I razumijevanje u zakonskim rješenjima sa viših nivoa vlasti. Kako pripremiti prostorne planove, mapirati zone za projekte obnovljivih izvora energije i kako ubrzati procese izdavanja okolišnih, urbanističkih i građevinskih saglasnosti.
Milutin Đukanović, direktor, Elektroprivreda, Crna Gora
Dr. Nermin Alihodžić, Solarna akademija
Neda Lazendić, menadžer, WindVision Development
Miroslav Nikolić, rukovodilac razvoja za OIE i EE, EPHZHB
Almir Mujakovic, Udruženje Green energy
Skladištenje energije važno je sredstvo kojim se doprinosi integraciji energije iz obnovljivih izvora, posebno u kontekstu grijanja ili prijenosa električne energije. Uređaji poput baterija i toplotnih pumpi mogu doprinijeti integraciji solarne električne i druge energije iz obnovljivih izvora u energetski sistem samo ako mogu učinkovito komunicirati jedni s drugima. Ta se interoperabilnost može olakšati mjerama kao što su standardizacija ili rješenja otvorenog koda za digitalnu povezivost. Je li vrijeme da se pozabavimo problemom prenosa sa sistema distribucije na sistem skladištenja i prenosa energije? Koje reforme moraju uraditi elektroprivrede kako bi pomogle bržu i učinkovitiju energetsku tranziciju? Kako električna vozila mogu služiti kao uređaji za pohranu energije? Kakva je uloga digitalizacije u skladištenju energije? Kako smart brojila utiču na energetsku efikasnost, uštede energije i manje račune za privredu i građane?
Haris Muratović, brand manager, MOON, Porsche
Prof. dr. Dževad Bibić, Mašinski fakultet
Aldina Hadžić, firma eGo, Sarajevo
Emir Hota, Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo
Anela Karahasan, Udruženje za elektromobilnost, Privredna komora FBiH
Električna vozila su budućnost u saobraćajnom sektoru, ali kod nas skoro da ne postoji infrastruktura za punjenje električnih autombila. S druge strane, solarna energija i električna vozila se mogu integrirati na tehnološki nove načine. Vozila s integriranim fotonaponskim sistemom imaju velik potencijal za doprinos smanjenju emisija iz saobraćaja jer povećavaju energetsku autonomiju električnih vozila. Pomoću njih se električna energija iz mreže djelomično zamjenjuje solarnom električnom energijom proizvedenom u vozilu. Planovi i optimalna rješenja izgradnje infrastrukture u zemljama regiona za električne automobile. Mogu li električna vozila postati i dodatni izvor električne energije za mrežu dok su parkirana i kako? Mogu li biti rješenje za skladištenje energije koje doprinosi općoj otpornosti mreže?
prof. dr. Emir Nezirić, prorektor, Univerzitet Džemal Bijedić, Mostar
Halko Balavac, pomoćnik ministra, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije
Mladen Rudež, ekspert za zaštitu okoliša i cirkularnu ekonomiju
Jasmin Emrić, Zeleni klub Parlament BiH
Zelena gradnja podrazumijeva novi način planiranja, projektiranja, izvođenja radova, upotrebe i održavanja objekata, na način smanjenja emisija štetnih gasova i u pravcu korištenja ekološki certificiranog građevinskog materijala i opreme, kako bi se smanjile količine otpada, poboljšao kvalitet života građana i zaštitila životna sredina. Izmjene propisa u oblasti planiranja, dodjele koncesija, pretvorbe zemljišta i ubrzavanje procesa do dobivanja građevinske dozvole, su neophodni za uspješnu tranziciju. Solarna energija može zadovoljiti znatan dio potražnje za električnom energijom i toplinskom energijom u zgradi, putem solarnih kolektora, solarnih fotonaponskih sistema ili njihovom kombinacijom, uključujući hibridne fotonaponske termalne tehnologije. U kombinaciji, ugradnja solarne energije i obnova međusobno se nadopunjuju i tako poboljšavaju energetska svojstva zgrada. Može li se nacionalnim programima podrške, osigurati brzo masovno uvođenje solarnih krovnih sistema u zgradama? EU je pripremila direktivu da od 2030. 100 % potrošnje energije u krugu zgrade bude obuhvaćeno energijom iz obnovljivih izvora. Od 2029. godine biće obavezna ugradnja opreme za solarnu energiju u sve nove i postojeće javne i komercijalne zgrade iznad određene veličine i u sve stambene zgrade. Novi objekti će morati imati obavezu gradnje e- punjača i posjedovanja zelenih certifikata, a postojeći objekti će imati obavezu osigurati iste u relativno kratkom periodu. Savjet za građevinske kompanije kako se brzo pripremiti za ove izazove?
Prelazak na zelenu ekonomiju predstavlja priliku za otvaranje novih radnih mjesta, poboljšavanje efikasnosti i veliki razvoj naše regije. Imamo ogroman potencijal kojega moramo znati iskoristiti. Potrebne su politike i zakonodavstvo kao podrška prelasku s elektrane na ugalj – na čistije izvore energije.