Smart mreže i brojila, skladištenje energije, solar i toplotne pumpe za građane i privredu i finansiranje za sve top teme Sarajevskog energetskog foruma 2024



Sarajevski energetski forum – SEF 2024 (Sarajevo Energy Forum) održat će se 30. i 31. januara 2024. godine u hotelu Hills na Ilidži. Nakon velikog uspjeha prvog SEF-a, u novoj 2024. najavljujemo učešće najvažnijih lidera energetske tranzicije iz BiH i regiona, uključujući aktere iz energetskih kompanija, finansijskih institucija, međunarodnih organizacija, vlasti, diplomatskih predstavništava, javnih preduzeća, općina i kantona, medija i akademske zajednice koji će tokom dva dana prezentirati trendove i najbolje prakse i vizije kako razvoj obnovljivih izvora energije utiče na ekonomski razvoj države, uključivanje i podršku domaćinstvima, malim i srednjim preduzećima i davanja preporuka javnim politikama da našu zemlju i regiju približe što većem učešću čiste energije.

Broj mjesta za učešće je ograničen, a rane kotizacije su otvorene. Za više informacija i rezervaciju za učešće na ovom prestižnom forumu, možete kontaktirati na e-mail: registracija@sef.ba i info@sef.ba




Pročitaj više

377115058_6673482439368358_8734682071555139646_n

KOTIZACIJE


EARLY BIRD

Do 15. decembra 2023.
375 KM / 190 EUR + PDV

EARLY BIRD

Do 15. januara 2024.
450 KM / 235 EUR + PDV

Grupne (5+ učesnika): 20 % niže

Učesnici SEF 2023: 10 % niže

REGULAR PRICE

Od 15. januara 2024.
495 KM / 260 EUR + PDV

Prisustvo na svim sesijama i sajmu izlagača – 2 dana

  • Materijal/ Prezentacije – print i/ili elektronski
  • Hrana – ručak, koktel prijem, SEF party 2024
  • Kokteli dobrodošlice i kafe pauze
  • Lista učesnika SEF 2024
  • Galerija fotografija
  • Besplatan parking za auta učesnika tokom trajanja SEF 2024
Attendance at all sessions and the exhibitor's fair- 2 days
  • Material/ Presentations – print and/or electronic
  • Food – lunch, cocktail reception and SEF party 2024
  • Welcome cocktails, drink during the coffee breaks
  • List of participants
  • Photo gallery from the SEF 2024
  • Free parking places during the entire duration of the SEF 2024

PRIJAVI SE


IZLAGAČI / EXHIBITORS

EARLY BIRD

Prijave do 31. decembra 2023.

1500 KM / 780 EUR + PDV

12 m2 - opremljen štand

Prijave do 31. decembra 2023.

2500 KM / 1280 EUR + PDV

20 m2 - opremljen štand

REGULAR PRICE

Prijave nakon 31. decembra 2023.

2000 KM / 1050 EUR + PDV

12 m2 - opremljen štand

Prijave nakon 31. decembra 2023.

3000 KM / 1550 EUR + PDV

20 m2 - opremljen štand

OPIS / DESCRIPTION

Štand opremljen sadrži:

Bijeli zid – okvir sa tri strane

Izlagački pult

Sto i 4 stolice

Brendiranje- Logo na prednjoj strani

Korpa za smeće

Priključak struje i wi-fi

1 akreditacija/ kotizacija – štand 12 m2

2 akreditacije/ kotizacije – štand 20 m2

*Za svaku dodatnu osobu  izlagaču odobravamo popust od  50 %

Izlagači SEF 2023 – odobravamo popust od 30 %


The equipped stand contains:

White wall – a frame on three sides

Exhibition desk

A table and 4 chairs Branding – Logo on the front

Trash can Electricity connection and wi-fi

1 accreditation/ registration fee – stand 12 m2

2 accreditations/registration fees – stand 20 m2

*We grant a 50% discount to the exhibitor for each additional person

Exhibitors SEF 2023 – we grant a 30 % discount

Background

PRIJAVI SE


Days Hours Minutes Seconds
Background
SATNICA

AGENDA 2023



Select arrow_drop_down
8:30 am remove 9:30 am
keyboard_arrow_down

Registracija učesnika i piće dobrodošlice

9:30 am remove 10:00 am
keyboard_arrow_down

Pozdravna riječ i otvaranje SEF 2023

Organizator / Predstavnici institucija iz BiH, regiona i EU

10:00 am remove 11:15 am
keyboard_arrow_down
Background

Panel 1. – OBAVEZE I TRENUTNA POZICIJA BIH I ZEMALJA REGIONA U PROCESU DEKARBONIZACIJE

Thumbnail Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

Thumbnail Nasiha Pozder, ministrica okoliša i turizma FBiH

Thumbnail Petar Đokić, ministar industrije, rudarstva i energije RS

Thumbnail Dr. Janez Kopač, energetski stručnjak, EU4Energy

Thumbnail Maja Pokrovac, direktorica, Obnovljivi izvori energije Hrvatske

Bosna i Hercegovina se, kao i zemlje JIE obavezala na dekarbonizaciju, odnosno provođenje Zelene agende za Zapadni Balkan podržavajući ciljeve Unije da Evropa do 2050. bude CO2 klimatski neutralna. Obaveza naše zemlje je smanjenje emisija za više od jedne trećine do 2030. godine i dvije trećine do 2050. godine. Dekarbonizacija je neminovan proces. Još je bolniji kada su fosilna goriva glavni industrijski oslonac. Odnos instaliranog kapaciteta termolektrana na ugalj u odnosu na kapacitete na obnovljive izvore energije je 70 prema 30 posto. Potpisane obaveze treba ispuniti, a rokovi istječu. Gdje je danas BiH i zemlje regiona u procesu dekarbonizacije? Na šta su se zemlje obavezale, koji su rokovi i šta trebaju biti benefiti realizacije Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi? U kojoj fazi su izrade integrisanih klimatskih i energetskih planova zemalja regiona sa posebnim akcentom na korištenje obnovljivih izvora energije?

11:15 am remove 12:30 pm
keyboard_arrow_down
Background

Panel 2. – KORIŠTENJE MREŽE ZA PRENOS ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA I IZAZOVI PREKOGRANIČNIH KAPACITETA I ZAJEDNIČKOG NASTUPA

Thumbnail Prof. dr. Goran Majstrović, Energetski institut Hrvoje Požar, Hrvatska

Thumbnail Saša Šćekić, šef Sektora, DERK

Thumbnail Obrad Škrba, šef službe za strateško planiranje i razvoj, NOS BiH

Thumbnail Romana Mršo, šefica Odjela za planiranje razvoja, Elektroprenos BiH

Thumbnail Senad Aganović, rukovodilac Sektora, FERK

Energije iz obnovljivih izvora u BiH i regionu ima u izobilju, ali nedovoljno razvijena infrastruktura je najveća prepreka gradnji solarnih elektrana. Glavni izazov je optimalna prenosna infrastruktura za priključenje. S obzirom na potrebe, očekuje se brza reakcija u pripremi i izgradnji mreže za obnovljive izvore. Kako napraviti dobar planski razvoj kako bi svi proizvođači energije iz obnovljivih izvora mogli biti priključeni na mrežu? Treba li mijenjati zakonsku regulativu? Gdje graditi nove koridore? Kako riješiti ''uska grla'' u prekograničnom prenosu energije? Koja je uloga operatora sistema u osiguravanju ‘kapaciteta za sve’? Šta znači pametna mreža i kako ona može pomoći povećanju učinkovitosti sistema?

12:30 am remove 1:00 pm
keyboard_arrow_down
Background

Prezentacija: Agro- sunčane elektrane – dvostruko korištenje poljoprivrednog zemljišta- Šta država i privreda moraju uraditi da ubrzaju procese i podstaknu razvoj? (presented by Energovizija Zagreb - Mr. Mislav Kontek, voditelj razvoja tehnologija)

1:00 pm remove 2:15 pm
keyboard_arrow_down

Ručak

2:15 pm remove 3:30 pm
keyboard_arrow_down
Background

Panel 3. – RAZVOJ NACIONALNIH I REGIONALNE BERZE TRGOVANJA ENERGIJOM- ŠTA SU IZAZOVI I KAKVA JE ULOGA TZV. ‘VIRTUELNIH ELEKTRANA’ U OSIGURAVANJU DUGOROČNIH UGOVORA O OTKUPU?

Thumbnail Admir Softić, pomoćnik ministra, MVTEO BiH

Thumbnail Anže Predovnik, ADEX grupa, Slovenija

Thumbnail Almir Imamović, šef Sektora, Državna komisija za električnu energiju

Thumbnail Adnan Muharemović, NOS BiH

Thumbnail Branimir Beljan, regionalni menadžer, Danske commodities

Zbog sve bržeg razvoja novih tehnologija, potreba na tržištu i sve veće upotrebe električnih automobila radi očuvanja okoliša, iz godine u godinu se povećava potreba za nabavljanjem električne energije preko berze kako bi se zadovoljile sve potrebe. U regionu se otvaraju tri nove berze za trgovinu električnom energijom i to u Crnoj Gori, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. I BiH bi uskoro trebala dobiti svoju berzu. Berza za berzom - raste tržište električne energije na Zapadnom Balkanu. Kako će otvaranje berzi za trgovanje električnom energijom utjecati na cijene za proizvođače i krajnje korisnike? Je li bh. tržište premalo da bi imalo profitabilnu berzu? Kakva je uloga tzv. ‘virtuelnih elektrana’ i osiguranja dugoročnih ugovora za otkup? U kakvom su odnosu izdavanje garancije porijekla i buduća berza? Šta je balansno tržište i u kakvom je položaju naša zemlja? Šta znači “dan unaprijed” u trgovanju električnom energijom?

3:30 pm remove 3:45 pm
keyboard_arrow_down
Background

Prezentacija 1: Digitalna vizit kartica, kao moderno, ekološki optimalno, rješenje za poslovni networking - Denis Bajraktarević, Bloop

3:45 pm remove 4:00 pm
keyboard_arrow_down

Prezentacija 2: Proizvodnja transformatora u Bosni i Hercegovini – Energoin trafo d.o.o. Visoko - Kenan Aslan

4:00 pm remove 4:15 pm
keyboard_arrow_down

Kafe pauza

4:15 pm remove 5:30 pm
keyboard_arrow_down
Background

Panel 4. – AKCIJA ZA PRELAZAK NA ZELENI HIDROGEN I BIOMASU – ŠTA MORA URADITI DRŽAVA, A KOJE PRIPREME UČINITI PRIVREDA?

Thumbnail Dr. Adnan Đugum, izvršni direktor, Sarajevogas

Thumbnail Nikola Rovčanin, CEO, Elektroprivreda Crne Gore

Thumbnail Nihad Harbaš, direktor, NLogic Sarajevo

Thumbnail Prof. dr. Sanjin Gutić, PMF, Univerzitet u Sarajevu

Thumbnail Dr. Anes Kazagić, Razvoj, Elektroprivreda BiH

Zeleni hidrogen važan je element Strategije EU-a za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima. Količina zelenog hidrogena trenutno je tek nekoliko posto. Udio zelenog hidrogena bi, prema planu Evropske unije, do 2030.godine trebao da zauzme polovinu potrošnje. Za potpuni prijelaz na zeleni hidrogen trebat će vrijeme i ulaganja financijskih sredstva za razvoj tehnologija. Solarna električna energija može se pretvoriti u hiidrogen iz obnovljiih izvora koji će se upotrebljavati kao gorivo ili sirovina u industrijskim procesima. Kako se pripremiti za ove izazove? Kako smanjiti troškove u procesu iskorištavanja zelenog hidrogena? Koji su koraci da proizvodnju hidrogena iz obnovljivih izvora učinimo troškovno konkurentnom u sljedećem desetljeću?

5:30 pm remove 6:00 pm
keyboard_arrow_down
Background

Prezentacija: Optimalna lokacija i kapacitet distribuiranih izvora energije – naučni i praktični pogledi – Doc. dr. Martin Ćalasan – ETF Podgorica

8:00 pm remove 9:30 pm
keyboard_arrow_down

Večera

9:00 am remove 9:30 am
keyboard_arrow_down

Kafa

9:30 am remove 10:45 am
keyboard_arrow_down
Background

Panel 5. – ZELENI CERTIFIKATI I GARANCIJE PORIJEKLA – KAKO PRIPREMITI PRIVREDU ZA 1. JANUAR 2026. I PROCES UVOĐENJA TAKSI NA EMISIJU CO2?

Thumbnail Almir Muhamedbegović, Operator za OIEiEK

Thumbnail Fejsal Ćorović, ekspert, UNDP

Thumbnail Eldar Hukić, stručnjak za tržište i snabdijevanje energijom, FERK

Thumbnail Ernest Brajković, Solarna akademija, Drvni klaster Hercegovina, predsjednik

Thumbnail Bojan Šapurić, Operator sistema poticaja, Elektroprivreda RS

U razvijenijim zemljama, potrošnja energije značajno podiže vrijednost ugljičnog otiska po stanovniku, zato je poželjno da se električna i toplinska energija ne rasipaju. Do uvođenja taksi na ugljendioksid za uvezenu robu u EU nije ostalo mnogo vremena. Ni izbora za nas. Energetska zajednica planira uvođenje taksi na emisiju CO2 za BiH i zemlje Zapadnog Balkana od 1. januara 2026. godine. To bi značilo do 2040. godine postepeno oporezivanje emisije CO2 iz kompanija koje proizvode električnu energiju, toplinsku energiju i robu na bazi fosilnih goriva.. Ukoliko proizvodnju ne prilagode novim tržišnim zahtjevima, izvoznim kompanijama iz BiH konkurentnost će biti upitna, a ishod poslovanja poznat. S druge strane švedska fintech tvrtka Doconomy lansirala je novu kreditnu karticu koja prati karbonski otisak svojih kupaca – i prekida njihovu potrošnju kada dosegnu maksimalnu emisiju ugljika. Holandija je pokrenula inicijativu da svaki građanin treba imati ograničen broj prava na emisiju karbondioksida/kredita koje može kupovati i prodavati putem “karbonskog novčanika”. Što su ‘karbonski krediti’ i zašto ljude brine ta ideja? Hoćemo li putem banaka moći obavljati kupovinu i prodaju CO2 kredita? Hoće li karbonski otisak postati mehanizam za nova oporezivanja, regulaciju i kontrolu?

10:45 am remove 11:10 am
keyboard_arrow_down
Background

Predavanje: Uloga prosumera, građanske energije i energetskih zajednica u bržoj energetskoj tranziciji - prednosti, slabosti i naučene lekcije iz regiona

Thumbnail Sanjin Habul, FMERI

Pun potencijal solarne energije za BiH i JIE može se iskoristiti samo ako se građanima i zajednicama pruže odgovarajući poticaji da postanu prosumeri. Zemlje u regionu u zakonu već imaju uveden ovaj pojam. Od prošle godine i u RS- u je uvedena kategorija kupac – proizvođač. Samo Federacija BiH čeka na usvajanje novog Zakona o obnovljivim izvorima energije. Direktna javna podrška, pristup koji obuhvaća više učesnika i inovativni modeli financiranja trebali bi olakšati pristup solarnoj energiji za energetski siromašne i ranjive potrošače. Kakva je uloga prosumera na tržištu OIE? Koliko su modeli građanske energije važni za dalji process dekarbonizacije? Kako na najlakši način postati prosumer, postaviti solarnu elektranu i izgraditi zajednicu solarne energije? Kako pojednostaviti procedure i subvencionirati prosumere? Kako izbjeći greške koje su napravile neke zemlje regiona?

11:10 pm remove 11:30 pm
keyboard_arrow_down

Prezentacija: Canadian Solar, presented by Wen-Hsin Tseng, Sales Manager EMEA GmgH

11:30 am remove 12:45 am
keyboard_arrow_down
Background

Panel 6: FONDOVI, EU PLANOVI I ESCO MODELI – MOGUĆNOSTI DOMAĆEG I MEĐUNARODNOG FINANSIRANJA PROJEKATA ENERGETSKE EFIKASNOSTI I OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Thumbnail Prof. dr. Elma Agić- Šabeta, finansijski ekspert, SSST, Sarajevo

Thumbnail Halil Sulejmanović, predsjednik, ESCO, FBiH

Thumbnail Srđan Todorović, direktor, Fond za zaštitu životne sredine RS

Thumbnail Jadranka Joksimović, ekspert za međunarodnu politiku i fondove, Srbija

Thumbnail Hamdija Mujezin, ekspert, UNDP

Finansiranje energetske tranzicije je moguće obezbijediti iz nekoliko izvora, najpopularniji su EU fondovi i ESCO modeli. Kod ESCO modela RITEH u potpunosti financira ulaganje u mjere energetske učinkovitosti, naplaćuje se iz dijela ostvarenih ušteda kroz ugovoreni vremenski rok, a klijent ostvaruje zaradu bez ikakvih investicijskih ulaganja. Ugovorom o energetskom učinku pružatelj ESCO usluge, tj. energetske usluge snosi rizik ostvarivanja zajamčene uštede. Početni troškovi za tehnologije solarne energije relativno su visoki u usporedbi s drugim izvorima energije, ali su operativni troškovi niski. Stoga su privlačni uvjeti financiranja ključni za njihovo konkurentno uvođenje. Kakve su mogućnosti i planovi institucija u osiguravanju sredstava? Koji su regionalni i EU fondovi i programi dostupni? Kakve su aktuelne mogućnosti za građane i privredu da budu podržani u svojim idejama za energetsku učinkovitost?

12:45 am remove 1:15 pm
keyboard_arrow_down

Prezentacija: Sunčane elektrane na parkingu - Višestruko korištenje parking prostora - Kako da Vaš parking postane mjesto koje donosi dodatnu vrijednost? - Trendovi i regulative, presented by Dejan Blagojević, CEO Propulzija

1:15 pm remove 2:15 pm
keyboard_arrow_down

Ručak

2:15 pm remove 3:45 pm
keyboard_arrow_down
Background

Panel 7 – OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE I PRILIKA ZA RAZVOJ LOKALNIH ZAJEDNICA – TRENUTNE PREPREKE, AKCIJE, VIZIJA I ULOGA KANTONA I ENTITETA U TIM PROCESIMA

Thumbnail Osman Ćatić, gradonačelnik, Konjic

Thumbnail Maja Šuput, predsjednica, Komisija za koncesije RS

Thumbnail Feđa Bajraktarević ekspert, USAID EPA

Thumbnail Vinko Marić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ZDK

Thumbnail Alija Nurkić, savjetnik gradonačelnika, Živinice

U procesu razvoja projekata iz obnovljivih izvora energije, zbog svoje nadležnosti lokalne zajednice predstavljaju važan faktor koji treba odgovoriti na izazove, ali i biti pokretač razvoja kompletnog društva. Šansa postoji i samo one lokalne zajednice koje budu razumjele vrijeme koje dolazi, iskoristiti će je za dobrobit svojih stanovnika, ali zato im treba podrška I razumijevanje u zakonskim rješenjima sa viših nivoa vlasti. Kako pripremiti prostorne planove, mapirati zone za projekte obnovljivih izvora energije i kako ubrzati procese izdavanja okolišnih, urbanističkih i građevinskih saglasnosti.

3:45 pm remove 4:15 pm
keyboard_arrow_down

Predavanje: Visoko obrazovanje za energetski održivu budućnost. – Prof. dr. Indira Buljubašić, Univerzitet u Tuzli

4:15 pm remove 5:30 pm
keyboard_arrow_down
Background

Panel 8. – SKLADIŠTENJE ENERGIJE, DIGITALIZACIJA, SMART MJERILA I REFORME ELEKTROPRIVREDA- KUDA IDU TRENDOVI I KOJA SU NAJBOLJA ISKUSTVA ZA PRIVREDU I GRAĐANE?

Thumbnail Milutin Đukanović, direktor, Elektroprivreda, Crna Gora

Thumbnail Dr. Nermin Alihodžić, Solarna akademija

Thumbnail Neda Lazendić, menadžer, WindVision Development

Thumbnail Miroslav Nikolić, rukovodilac razvoja za OIE i EE, EPHZHB

Thumbnail Almir Mujakovic, Udruženje Green energy

Skladištenje energije važno je sredstvo kojim se doprinosi integraciji energije iz obnovljivih izvora, posebno u kontekstu grijanja ili prijenosa električne energije. Uređaji poput baterija i toplotnih pumpi mogu doprinijeti integraciji solarne električne i druge energije iz obnovljivih izvora u energetski sistem samo ako mogu učinkovito komunicirati jedni s drugima. Ta se interoperabilnost može olakšati mjerama kao što su standardizacija ili rješenja otvorenog koda za digitalnu povezivost. Je li vrijeme da se pozabavimo problemom prenosa sa sistema distribucije na sistem skladištenja i prenosa energije? Koje reforme moraju uraditi elektroprivrede kako bi pomogle bržu i učinkovitiju energetsku tranziciju? Kako električna vozila mogu služiti kao uređaji za pohranu energije? Kakva je uloga digitalizacije u skladištenju energije? Kako smart brojila utiču na energetsku efikasnost, uštede energije i manje račune za privredu i građane?

5:30 pm remove 6:00 pm
keyboard_arrow_down

Prezentacija: Institucionalni partner SEF 2023: Potencijali USK i planovi za razvoj projekata iz obnovljivih izvora energije

6:00 pm remove 7:30 pm
keyboard_arrow_down

Networking party SEF 2023 – sponsored by Vlada USK

9:30 am remove 10:45 am
keyboard_arrow_down
Background

Panel 9: IZGRADNJA INFRASTRUKTURE ELEKTRIČNIH PUNIONICA U BiH – IZMEĐU BARIJERA I ŠANSI ZA RAZVOJ – (powered by Porsche BiH)

Thumbnail Haris Muratović, brand manager, MOON, Porsche

Thumbnail Prof. dr. Dževad Bibić, Mašinski fakultet

Thumbnail Aldina Hadžić, firma eGo, Sarajevo

Thumbnail Emir Hota, Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo

Thumbnail Anela Karahasan, Udruženje za elektromobilnost, Privredna komora FBiH

Električna vozila su budućnost u saobraćajnom sektoru, ali kod nas skoro da ne postoji infrastruktura za punjenje električnih autombila. S druge strane, solarna energija i električna vozila se mogu integrirati na tehnološki nove načine. Vozila s integriranim fotonaponskim sistemom imaju velik potencijal za doprinos smanjenju emisija iz saobraćaja jer povećavaju energetsku autonomiju električnih vozila. Pomoću njih se električna energija iz mreže djelomično zamjenjuje solarnom električnom energijom proizvedenom u vozilu. Planovi i optimalna rješenja izgradnje infrastrukture u zemljama regiona za električne automobile. Mogu li električna vozila postati i dodatni izvor električne energije za mrežu dok su parkirana i kako? Mogu li biti rješenje za skladištenje energije koje doprinosi općoj otpornosti mreže?

10:45 am remove 12:00 am
keyboard_arrow_down
Background

Panel 10: ZELENA GRADNJA I INTEGRACIJA HIBRIDNIH ENERGETSKIH SISTEMA U SVRHU DUGOROČNE ODRŽIVOSTI

Thumbnail prof. dr. Emir Nezirić, prorektor, Univerzitet Džemal Bijedić, Mostar

Thumbnail Halko Balavac, pomoćnik ministra, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije

Thumbnail Mladen Rudež, ekspert za zaštitu okoliša i cirkularnu ekonomiju

Thumbnail Jasmin Emrić, Zeleni klub Parlament BiH

Thumbnail Ibrahim Žuđelović, SADVI, BiH

Zelena gradnja podrazumijeva novi način planiranja, projektiranja, izvođenja radova, upotrebe i održavanja objekata, na način smanjenja emisija štetnih gasova i u pravcu korištenja ekološki certificiranog građevinskog materijala i opreme, kako bi se smanjile količine otpada, poboljšao kvalitet života građana i zaštitila životna sredina. Izmjene propisa u oblasti planiranja, dodjele koncesija, pretvorbe zemljišta i ubrzavanje procesa do dobivanja građevinske dozvole, su neophodni za uspješnu tranziciju. Solarna energija može zadovoljiti znatan dio potražnje za električnom energijom i toplinskom energijom u zgradi, putem solarnih kolektora, solarnih fotonaponskih sistema ili njihovom kombinacijom, uključujući hibridne fotonaponske termalne tehnologije. U kombinaciji, ugradnja solarne energije i obnova međusobno se nadopunjuju i tako poboljšavaju energetska svojstva zgrada. Može li se nacionalnim programima podrške, osigurati brzo masovno uvođenje solarnih krovnih sistema u zgradama? EU je pripremila direktivu da od 2030. 100 % potrošnje energije u krugu zgrade bude obuhvaćeno energijom iz obnovljivih izvora. Od 2029. godine biće obavezna ugradnja opreme za solarnu energiju u sve nove i postojeće javne i komercijalne zgrade iznad određene veličine i u sve stambene zgrade. Novi objekti će morati imati obavezu gradnje e- punjača i posjedovanja zelenih certifikata, a postojeći objekti će imati obavezu osigurati iste u relativno kratkom periodu. Savjet za građevinske kompanije kako se brzo pripremiti za ove izazove?

12:00 am remove 12:30 am
keyboard_arrow_down
Background

Zaključak: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE KAO RAZVOJNA ŠANSA BOSNE I HERCEGOVINE I JIE

Prelazak na zelenu ekonomiju predstavlja priliku za otvaranje novih radnih mjesta, poboljšavanje efikasnosti i veliki razvoj naše regije. Imamo ogroman potencijal kojega moramo znati iskoristiti. Potrebne su politike i zakonodavstvo kao podrška prelasku s elektrane na ugalj – na čistije izvore energije.

12:30 am remove 12:45 am
keyboard_arrow_down

Zatvaranje SEF 2023 - Kraj

Background
Background

GOVORNICI / PANELISTI 2023.

POKROVITELJ 2023.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH


Institucionalni partneri 2023.


Generalni medijski sponzor 2023.


Medijski sponzori 2023.




ZLATNI SPONZORI 2023.



Prijatelji SEF-a 2023.



Smještaj za učesnike SEF 2024 u hotelu Hills je s popustom.

Pročitajte detalje i rezervišite svoj smještaj


REZERVACIJA SMJEŠTAJA

Hotel Hills, Sarajevo